Elektroencefalografija (EEG) je funkcionalna, bezbolna i neivanzivna dijagnostička pretraga kojom se registrira električna aktivnost neurona (moždanih stanica), te se može mijenjati ovisno o stanju osobe koju se snima (pospanost, spavanje, umor, glad, budnost, glavobolja ili neprospavana noć).
Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEG-a.
Električni naboj mozga održavaju milijuni neurona. Neuron ili živčana stanica smatra se osnovnom jedinicom živčanog sustava i najsloženija je stanica u ljudskom organizmu. Neuroni su električki nabijeni ili polarizirani. EEG možemo promatrati kao skup valnih oblika koje karakterizira određena amplituda, frekvencija i mjesto nastanka. S obzirom na te parametre valne oblike dijelimo na -valove (alfa valove), β-valove (beta valove), γ-valovi, θ-valovi (theta valove) i δ-valovi (delta valove) koji se
prikazuju na EEG-u.
Glavna vrijednost ove pretrage je u dijagnostici epilepsije. Dodatno se primjenjuje kod glavobolja, vrtoglavica, poremećaja pokreta ( npr. tikova ), poremećaja ponašanja i komunikacije, poremećaja spavanja, nakon traume glave, u nekim metaboličkim poremećajima itd.

VRSTE EEG?
Rutinski EEG
Rutinsko EEG snimanje traje oko 20 do 40 minuta. Snimanje se provodi u osobe koja se mirno
odmara te se snima pri otvorenim i zatvorenim očima. Tijekom snimanja provodi se manevar
hiperventilacije tijekom nekoliko minuta kada se traži da osoba duboko udahne i izdahne.
Bljeskajuće svjetlo također se može koristiti da se vidi utječe li to na aktivnost mozga.
EEG u spavanju
EEG u spavanju se provodi dok osoba spava. Može se koristiti ako rutinski EEG ne daje dovoljno
informacija ili za testiranje poremećaja spavanja. U nekim slučajevima ispitivanje se provodi na osobi
koja je noć prije snimanja bila budna što se naziva deprivacija sna.
qEEG
qEEG (kvantitativni elektroencefalogram) je dijagnostički alat koji mjeri električnu aktivnost u obliku
obrazaca moždanih valova. Ponekad se naziva i „mapiranje mozga“ (Brain Mapping)

KAKO SE RADI EEG?
Snimanje se kod djece izvodi tako da se na glavu postavi kapa u obliku mreže na kojoj su fiksirane elektrode (mali metalni diskovi) koji se gelom dodatno zalijepe za površinu glave nakon fiksiranja kape.
Snimanje se izvodi u ležećem ili sjedećem položaju zatvorenih očiju. Prilikom snimanja EEG signala pacijent se podvrgava različitim procedurama i stimulacijama koje mogu izazvati normalne i
abnormalne EEG aktivnosti. Neke od procedura su hiperventilacija, fotostimulacija, zatvorene/otvorene oči i sl. Trajanje snimanja je od 20-40 minuta. Mala djeca zbog kooperabilnosti obično se snimaju u prirodnom spavanju.

Posebno vrijedan je EEG nakon neprospavane noći. Pretraga je korisna prilikom obrade nerazjašnjenih uzroka gubitaka svijesti ili poremećaja stanja svijesti, a posebno kod sumnje na epilepsiju.

PRIPREMA DJETETA
1. Dijete ide spavati u uobičajeno vrijeme, te ih 3-4 sata nakon usnivanja (veća djeca) ili oko 4h
ujutro (manja djeca) probudimo. Važno je da dijete nakon što se probudilo više ne zaspe do početka pretrage jer se EEG snimanje mora učiniti upravo u pospanosti i spavanju.
2. Preporuča se 8 sati prije snimanja izostaviti lijekove za spavanje, lijekove za smirenje, lijekove koji opuštaju  mišiće, kavu, čaju ili čokoladu jer mogu promijeniti nalaz. Uobičajene prepisane lijekove, posebno ako je riječ o antiepilepticima treba uzeti po rasporedu.
3. Preporuča se uzeti mali lagani obrok prije snimanja budući da i hipoglikemija (glad) može utjecati na električnu aktivnost.
4. Potrebno je imati svježe opranu kosu (samo šamponom) bez dodataka za oblikovanje i učvršćivanje frizure (laka, gela itd.) budući da se elektrode dodatno pričvršćuju posebnim gelom na kožu glave.